ŠTO JE SPREMNOST ZA ŠKOLU?

To je sposobnost djeteta da bez većih poteškoća prati i savladava školski program koristeći svoje sposobnosti, iskustva i motive.

Spremnost je rezultat sazrijevanja, učenja i razvoja.

Što sve uključuje?

• Tjelesnu spremnost (određenu težinu i visinu, snagu mišića i tjelesnu izdržljivost, da nema problema sa sjedenjem, stajanjem, kretanjem, usvojene navike normalnog hranjenja, sna, kontrole izlučivanja)
• Psihomotoričku razvijenost (mnoge vještine: hodanje, trčanje, oblačenje, fina pokretljivost pojedinih mišića); veća spretnost i preferirana upotreba ruke, oka i noge jedne strane tijela
• Intelektualnu zrelost (poznavanje svijeta, uočavanje veza i odnosa među stvarima i pojavama, razvijenost opažanja, mišljenja, pažnje i pamćenja, kao i prilagođavanje novim i promjenljivim situacijama)
• Razvijen govor (slušanje, praćenje i razumijevanje uputa, jasan izgovor, rječnik koji se odnosi na svakodnevne pojave i predmete, priopćavanje svojih misli i potreba)
• Emocionalnu spremnost (prepoznavanje i kontrola emocija, odgađanje zadovoljenja vlastitih potreba, odvajanje od roditelja i samostalno funkcioniranje, vrednovanje vlastitih postignuća)
• Socijalnu spremnost (uspješna komunikacija s vršnjacima i odraslima, samostalnost i suradnja)
• Motivaciju i interes za učenje i školske aktivnosti

Za početak osnovnog školovanja su zrela sva ona djeca, bez obzira na dob, koja su po svojoj tjelesnoj i psihičkoj razvijenosti podjednaka s prosječnom djecom što su po zakonu školski obveznici.

ŠTO ZNAJU I MOGU PROSJEČNI ŠESTOGODIŠNJACI?

PODRUČJE MOTORIČKOG RAZVOJA

GRUBA MOTORIKA

• Dobro vlada svojim tijelom (dobra ravnoteža i koordinacija pokreta)

FINA MOTORIKA – DJECA MOGU:

• Presavijati papir po modelu (npr. izraditi brod, kapu, čašu i sl.)
• Točnije izrezivati razne oblike škarama
• Kod modeliranja glinom koristiti se tehnikom izvlačenja
• Koristiti nož za rezanje i mazanje
• Upotrebljavati nož i vilicu pri jelu
• Vezati mašnu
• Prišiti gumb
• Pri crtanju – sigurno povlačiti okomite, vodoravne i kose crte (precrtati npr. romb po modelu ili štampanim slovima napisati ime i prezime – pri čemu neka djeca još zrcalno izvrću slova i brojeve)

PODRUČJE GOVORNOG RAZVOJA

• Artikulacija glasova je usvojena, iako su radi ispadanja prednjih zubi moguće distorzije kod izgovora pojedinih glasova (s,z,c,š,ž,č,ć,dž i đ)
• Gramatička pravila su uglavnom usvojena (iako još može pogriješiti u padežima, broju i sl.)
• Razvijena je tzv. glasovna analiza (sposobnost raščlambe riječi na glasove) – dijete razumije da riječ „mama“ tvore glasovi m-a-m-a
• Kao i tzv. glasovna sinteza – sposobnost spajanja glasova u riječ (glasove z-e-k-o može spojiti u riječ „zeko“)
• Svakako se konzultirajte s logopedom ukoliko dijete ima neke teškoće u izgovoru, s glasovnom analizom i sintezom ili imate neke druge dileme
• U komunikaciji upotrebljava izraze uljudnosti i zna adekvatno pozdraviti

PODRUČJE SOCIO-EMOCIONALNOG RAZVOJA

• Sve je uspješnija kontrola izražavanja emocija (tzv. samoregulacija)
• Dijete kontrolira svoje ponašanje samousmjeravajućim govorom
• Uviđa negativan učinak nekontroliranog emocionalnog reagiranja
• Emociju ljutnje više izražava verbalno (ruganje, izazivanje, svađanje i vrijeđanje) nego li fizički
• Rjeđe su eksplozije bijesa
• U skladu s boljom samoregulacijom i razvijenijim govorom, djeca se mogu bolje dogovoriti s drugima i sposobniji su za kooperativni grupni rad
• Norme ponašanja su uglavnom usvojene i djeca mogu slijediti pravila
• Jako je izražena potreba za inicijativom, pa im treba omogućiti da sami biraju npr. aktivnosti (i pomoći im u završavanju istoga)
• Istovremeno previše očekuju od sebe, pa im treba pomoć u određivanju granica
• Povezano s tim, i dalje se uče podnositi neuspjeh („da neke stvari jednostavno ne znamo dobro raditi, i da to ne znači da smo mi loši“)
• U ovom razdoblju neka djeca postaju vrlo osjetljiva, a pogotovo na kritiku (lakše se rasplaču, imaju dojam da su svi protiv njih, da ih nitko ne voli) – važno je naći neku ravnotežu u tome da ih saslušate i prihvatite njihove osjećaje i istovremeno ne pretjerate u tome
• Prisutni su neki tipični razvojni strahovi – npr. od zvukova kao što su zvono, glasanje kukaca i ptica, ili od duhova, vještica, nekoga pod krevetom ili od toga da će se mami nešto dogoditi ili od groma, munje ili do samoće (biti sam u krevetu…)
• Samostalni su u obavljanju fizioloških potreba i higijenskim navikama
• Počinju shvaćati pojam smrti, iako još treba puno konkretnih primjera i objašnjavanja
• Jedan od pokazatelja zrelosti za školu je i izražena motivacija i interes za učenje i školske aktivnosti

PODRUČJE SPOZNAJNOG RAZVOJA

Vidljiv je napredak u spoznajnom razvoju u smislu sve bolje diskriminacije onoga što dijete vidi, čuje i radi. Mišljenje se mijenja na način da dijete stvara pojmove, bolje razumije razne pojave i povezanost među stvarima i pojavama. Mogu zamišljati i hipotetske situacije i izvoditi zaključke (npr. što ćemo kada idemo van, a vidimo da vani pada kiša).

• PAŽNJA – hotimična pažnja u ovoj dobi varira 10 do 15 minuta, a uz verbalne poticaje može se zadržati i znatno duže
• PAMĆENJE – povećava se točnost i opseg pamćenja
• OPAŽANJE BOJA – znaju sve osnovne boje, kao i nijanse boja
• POJAM VREMENA
  • Razlikuju prošlost i budućnost, ali su pri tome još uvijek jako orijentirani na vlastito iskustvo
  • Znaju dane u tjednu i godišnja doba
• POJAM RELACIJA
  • Razlikuju lijevo i desno, na sebi i drugima
  • Razumiju pojmove gore, dolje, iza, ispod
  • Mogu povezati ove pojmove (gore lijevo, dolje desno i sl.)
• PARAMETRI VELIČINE – razumiju što znači uzak, nizak, visok
• POJAM BROJA
  • Razumiju pojam količine do 10 (mogu oduzeti ili zbrojiti, na konkretnim materijalima)
  • Prepoznaju brojke i mogu ih pridružiti traženoj količini (nije važno da ih znaju napisati)
  • Mogu mehanički brojati do 30
• Razlikuju i imenuju krug, trokut i kvadrat

ŠTO MI U VRTIĆU RADIMO DA BISMO DIJETE PRIPREMILI ZA ŠKOLU?

• Jačamo djetetovu pozitivnu sliku o sebi i svojim sposobnostima
• Učimo ga kako reći što želimo, a što ne želimo, učimo kako se zauzeti za sebe
• Dogovaramo pravila i navikavamo se slijediti ih
• Navikavamo djecu na samostalnost u hranjenju, odijevanju, brizi o sebi
• Zadovoljavamo djetetove aktualne interese, potkrepljujemo njegovu spontanost i inicijativnost
• Igramo razne igre za jačanje cijelog organizma i usavršavanje osnovnih oblika kretanja (hodanje, trčanje, penjanje, skakanje, bacanje) – u sobi, na dvorištu, u parku, na izletima
• Slušamo i prepričavamo priče, izmišljamo svoje priče, pjesme, brojalice, rastavljamo riječi na glasove i sastavljamo riječi od glasova, imenujemo predmete i pojave koje primjećujemo
• Potičemo dijete da ono što osjeća, opaža i doživljava izrazi na različite načine (glazbom, riječju, pokretom, scenskim ili likovnim izrazom)
• U crtančicama radimo grafomotoričke vježbe (tako razvijamo finu muskulaturu i pripremamo ruku za pisanje)
• Nudimo djeci najrazličitije materijale koji ih potiču na igru slovima i brojkama
• Slova doživljavamo i prikazujemo cijelim tijelom, rukom iz ramena, zajedničkim formama
• Rješavamo različite zadatke u „radnim listovima“
• Podržavamo djetetov interes za slova, pomažemo mu da napiše ili pročita ono što ga zanima
• U proljeće povedemo sve predškolce u posjet osnovnim školama

Što vi možete napraviti?

• Navikavati dijete da brine o sebi (samo jede, odijeva se, sprema svoje stvari…)
• Odrediti mu radni prostor u njegovoj sobi ili nekom drugom mjestu u kući
• Potaknuti dijete da priča o tome što je bilo u vrtiću (NE što ste učili, nego kako ti je bilo, što se lijepo, dobro dogodilo i sl.)
• Poticati dijete da samo pronalazi rješenje problema
• Igrati s djetetom igre slovima (npr. k-u-ć-a=kuća i sl.)
• Podržavati djetetove napore i pohvaliti ga kad dobro riješi zadatak
• Prolaziti s djetetom najsigurnijim putem od kuće do škole, upoznati školu i njezin okoliš
• Potaknuti kontakt s drugim djetetom koje ima dobro iskustvo sa školom
• Naučiti dijete: točnu adresu i broj telefona kod kuće kao i radno mjesto i broj mobitela barem jednog roditelja, naučiti ga kako će zaključati kuću
• Pričati s djetetom o tome kome se može obratiti u nevolji (možda postoji neki susjed koji je uvijek kod kuće) ili ga naučiti kako će nazvati policiju, vatrogasce ili hitnu (dobro je znati broj 112)
• Upozoriti dijete na opasnosti u kući
• Naučiti dijete kako reći „NE“ nepoznati osobama

Što ne treba raditi?

• Opterećivati dijete školskim zadacima prije polaska u školu
• Prijetiti djetetu školom
• Tjerati dijete da nauči čitati i pisati
• Rješavati zadatke u crtančici umjesto djeteta
• Preuzimati djetetove obveze koje može samo obaviti (hraniti ga, oblačiti, …)
• Rješavati nesporazume s vršnjacima umjesto djeteta
• Lažno hvaliti dijete (oduševljavati se svakim njegovim uratkom i hvaliti i ono što nije dobro – pohvalite pokušaj, ali ukažite na grešku)
• Isticati „petice“ kao jedino važno i jedini cilj školovanja

NEKE VAŽNE OBAVIJESTI

*Školski obveznici u rujnu 2022. godine su djeca koja s 31. ožujkom 2022. navršavaju 6 godina
* Prije upisa u školu treba obaviti pregled kod Stručnog povjerenstva škole kojoj dijete pripada prema upisnom području (prvo se obavlja liječnički pregled, nakon toga dalje u školi procjena psihofizičkog stanja radi upisa u prvi razred)
* Na ulaznim vratima vrtića će biti izvješene obavijesti o početku pregleda, terminima samog upisa u osnovnu školu i dodatnim informacijama
* Obavijest o liječničkom pregledu će biti izvješena na ulaznim vratima vrtića
* Ako je Vaše dijete školski obveznik, a želite odgoditi njegov polazak u školu, obavezno dogovorite pregled kod školskog liječnika koji će Vas zatim uputiti dalje
* Ako Vaše dijete nije školski obveznik, a želite da krene u školu, potrebno je podnijeti zahtjev za uvrštavanje djeteta u popis školskih obveznika (najkasnije do 31.3.2022.) Uredu državne uprave u županiji
* Prije odlaska djeteta u školu (najkasnije s 31.8.2022.) ispišite dijete iz vrtića (u tajništvu vrtića)

KORISNA LITERATURA

• Starc, B. i dr.: Osobine i psihološki uvjeti razvoja djeteta predškolske dobi
• Hitrec, G.: Kako pripremiti dijete za školu
• Čudina-Obradović, M.: Igrom do čitanja
• Čudina-Obradović, M.: Matematika prije škole
• Goldberg, S.: Razvojne igre za predškolsko dijete
• Juul,J.: Vaše kompetentno dijete
• Gordon, T.: Škola roditeljske djelotvornosti